Klimatske promene sve više ugrožavaju poljoprivredu u Srbiji: Mraz, suše i vreline menjaju proizvodnju hrane
Klimatske promene postale su jedan od najvećih izazova za poljoprivredu u Srbiji. Dok na prinose utiču brojni faktori, od troškova proizvodnje i kvaliteta zemljišta do tržišnih prilika, naučna istraživanja pokazuju da ekstremni vremenski uslovi imaju sve veći uticaj na proizvodnju hrane. Prema Programu prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove Republike Srbije, među najvećim pretnjama izdvajaju se kasni prolećni mrazevi, ekstremno visoke letnje temperature, dugotrajne suše, grad i sve veće potrebe za navodnjavanjem.
Jedan od najozbiljnijih rizika predstavlja povećana opasnost od mraza. Iako toplije zime deluju povoljno, one uzrokuju da voćke ranije uđu u vegetaciju. Kada nakon toga usledi kasni prolećni mraz, cvetovi i mladi plodovi ostaju nezaštićeni i lako stradaju. Najugroženije su kajsije, breskve, jagode i ribizle, dok su posebno izloženi region Beograda, Podunavlje, delovi Vojvodine i Šumadije. Kolike štete mogu nastati pokazao je mart 2025. godine, kada je nakon toplotnog talasa usledio jak mraz koji je uništio gotovo ceo rod kajsije, što je dovelo do najlošije berbe ovog voća u poslednjih dvadeset godina.
Sve izraženiji problem predstavljaju i ekstremno visoke letnje temperature. Dani sa više od 35 stepeni Celzijusa postaju sve češći, naročito u Vojvodini, regionu Beograda i delovima centralne Srbije. Najviše stradaju kasne voćarske vrste, poput jabuka, krušaka i dunja, jer njihov period sazrevanja sve češće pada u vreme najintenzivnijih vrućina. Visoke temperature utiču i na vinovu lozu, suncokret i stočarstvo, gde toplotni stres smanjuje proizvodnju. Visoke temperature izazivaju toplotni stres kod domaćih životinja, što dovodi do smanjenja proizvodnje mleka, slabijeg prirasta i većeg rizika od bolesti. Najugroženija područja su istočna i jugoistočna Srbija, gde su suše najizraženije, ali i Vojvodina, u kojoj nedostatak padavina otežava proizvodnju stočne hrane. Stručnjaci upozoravaju da će bez ulaganja u navodnjavanje, unapređenje ishrane stoke i mere za ublažavanje toplotnog stresa posledice klimatskih promena biti sve ozbiljnije. Procenjuje se da će biti potrebno oko 17 do 18 odsto više vode za navodnjavanje po hektaru nego danas, naročito za kukuruz, šećernu repu i voćarske kulture.
Najveće ekonomske posledice ipak izazivaju suše. Kukuruz, koji zauzima oko polovine svih žitnih površina u Srbiji, posebno je osetljiv jer najveći deo razvoja prolazi tokom najtoplijeg dela leta. Suša ozbiljno ugrožava i soju, suncokret, livade i pašnjake, posebno u Vojvodini, istočnoj i jugoistočnoj Srbiji. U poslednjih dvadeset godina najniži prinosi kukuruza zabeleženi su upravo tokom ekstremno sušnih godina, poput 2007, 2012, 2017, 2022. i 2025. Prema istraživanjima, suše su odgovorne za oko 70 odsto svih klimatskih šteta u Srbiji, koje su u ovom veku procenjene na najmanje deset milijardi evra.
Pored suše, u porastu je i rizik od grada. Naučna istraživanja pokazuju da se već danas oko 60 odsto teritorije Srbije nalazi u zoni visokog rizika, dok se očekuje da će u narednim decenijama gotovo cela zemlja biti izložena ovoj opasnosti.
Stručnjaci upozoravaju da prilagođavanje klimatskim promenama više nije izbor, već nužnost. Kao najvažnije mere izdvajaju primenu održive poljoprivrede: razvoj sorti biljaka otpornijih na sušu, visoke temperature i bolesti, kao i širu primenu savremenih tehnologija.
Rotacija useva, organska đubriva i agroekološke metode doprinose očuvanju plodnosti zemljišta i povećavaju otpornost proizvodnje na klimatske ekstreme. Istovremeno, precizna poljoprivreda, uz upotrebu dronova, satelitskih snimaka i senzora, omogućava efikasnije korišćenje vode, đubriva i sredstava za zaštitu bilja, čime se smanjuju troškovi i negativan uticaj na životnu sredinu.
Važnu ulogu ima i diverzifikacija proizvodnje, odnosno kombinovanje različitih useva i poljoprivrednih grana kako bi se smanjio rizik od gubitaka. Očuvanje zemljišta i vode, izgradnja sistema za navodnjavanje i prikupljanje kišnice, kao i zaštita prirodnih resursa, dodatno povećavaju otpornost poljoprivrede.
Naučnici ocenjuju da će klimatske promene nastaviti da oblikuju budućnost poljoprivrede, ali ističu da se njihove posledice mogu značajno ublažiti pravovremenim ulaganjima, primenom savremenih tehnologija i saradnjom države, naučne zajednice i poljoprivrednih proizvođača. Takav pristup ključan je za očuvanje stabilne proizvodnje hrane i dugoročnu bezbednost domaće poljoprivrede.